20
22
23
24
25
26
27
28
19
Evanđelje po Mateju
Poglavlje 7
1 Ne sudite!
»Ne sudite da ne budete suđeni! 2 Jer sudom kojim sudite bit ćete suđeni. I mjerom kojom mjerite mjerit će vam se. 3 Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opažaš? 4 Ili kako možeš reći bratu svomu: ‘De da ti izvadim trun iz oka’, a eto brvna u oku tvom? 5 Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun iz oka bratova!«
6 Ne obeščašćujte svetinje!
»Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred svinje da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas.«
7 Uspješnost molitve
»Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! 8 Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu koji kuca otvorit će se. 9 Ta ima li koga među vama da bi svojemu sinu, ako ga zaište kruha, kamen dao? 10 Ili ako ribu zaište, zar će mu zmiju dati? 11 Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac vaš, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaištu!«
12 Zlatno pravilo
»Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima. To je, doista, Zakon i Proroci.«
13 Dva puta
»Uđite na uska vrata! Jer široka su vrata i prostran put koji vodi u propast i mnogo ih je koji njime idu. 14 O kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u Život i malo ih je koji ga nalaze!«
15 Lažni proroci
»Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze k vama u ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi. 16 Po njihovim ćete ih plodovima prepoznati. Bere li se s trnja grožđe ili s bodljike smokve? 17 Tako svako dobro stablo rađa dobrim plodovima, a nevaljalo stablo rađa plodovima zlim. 18 Ne može dobro stablo donijeti zlih plodova niti nevaljalo stablo dobrih plodova. 19 Svako stablo koje ne rađa dobrim plodom siječe se i u oganj baca. 20 Dakle: po plodovima ćete ih njihovim prepoznati.«
21 Pravi učenici
»Neće u kraljevstvo nebesko ući svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Gospodine!’, nego onaj koji vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima. 22 Mnogi će me u onaj dan pitati: ‘Gospodine, Gospodine! Nismo li mi u tvoje ime prorokovali, u tvoje ime đavle izgonili, u tvoje ime mnoga čudesa činili?’ 23 Tada ću im kazati: ‘Nikad vas nisam poznavao! Nosite se od mene, vi bezakonici!’«
24 Kuća na stijeni i kuća na pijesku.
Zaključak besjede na gori
»Stoga, tko god sluša ove moje riječi i izvršava ih, bit će kao mudar čovjek koji sagradi kuću na stijeni. 25 Zapljušti kiša, navale bujice, duhnu vjetrovi i sruče se na tu kuću, ali ona ne pada. Jer – utemeljena je na stijeni.«
26 »Naprotiv, tko god sluša ove moje riječi, a ne vrši ih, bit će kao lud čovjek koji sagradi kuću na pijesku. 27 Zapljušti kiša, navale bujice, duhnu vjetrovi i sruče se na tu kuću i ona se sruši. I bijaše to ruševina velika.«
28 Kad Isus završi te svoje besjede, mnoštvo osta zaneseno njegovim naukom. 29 Ta učio ih kao onaj koji ima vlast, a ne kao njihovi pismoznanci.
7:1-6 Isusovo učenje o sudu je dvostrano. (1) On osuđuje osuđivanje tuđih mana (7:1-2; Lk 6:37). Nismo u stanju pravedno i točno suditi budući da jedini Bog poznaje srca (Izr 21:2; Lk 16:15). (2) Međutim, Isus nam zapovijeda da pokažemo kritičko razlučivanje (7:6; 7:6; 7:15-19; 1. Solunjanima 5:21). Ispitivanje je potrebno kako bismo izbjegli oskvrnuće svetoga (7:6) i prihvaćanje lažnoga (7:15).
7:2 bit ćete suđeni: od Boga (teološki pasiv). Svojim ponašanjem prema drugima određujemo mjerila po kojima ćemo i sami biti suđeni (18:35).
7:6 psima...svinje: pogrdni židovski epiteti za pogane (15:26-28). Psi općenito nisu bili pripitomljeni u židovskoj kulturi, a većina su bili strvinari lutalice. Židovima su svinje bile posebno prezirne; bile su nečiste i nisu se mogle jesti (Lev 11:7-8; Iz 66:3). Isus preusmjerava ove izraze na svakoga tko je gostoljubiv za evanđelje, bilo Židova ili poganina (Fil 3:2; Otk 22:15).
svetinje: U judaizmu je svetost označavala sve što je posvećeno zavjetnom štovanju. Postupanje sa svetim predmetima na uobičajen način značilo bi ih oskrnaviti (Izl 29:37; Lev 22:10-16). Isus prenosi ovu istu ideju u Novi savez. Rana Crkva primijenila je ovu izjavu na Svetu Euharistiju, sakrament koji je s pravom uskraćen nekrštenima (Dih 9:5).
7:7 Ištite i dat će vam se: Isus zagovara ustrajnost u molitvi (Lk 18:1; Kol 4:2; 1 Sol 5:17). Uslišane molitve proizlaze iz ispravnih i vjerom ispunjenih nakana (Jak 1:5-8).
7:11 dakle vi, iako zli: ukazuje na sveprisutnu grešnost čovjeka.
koliko li će više: Retoričko sredsstvo poznato židovskim rabinima, a koristi ga i apostol Pavao (Rim 5:15-17).
dobrima: Odnosi se na materijalne potrebe za život, ali i na milost potrebnu za življenje kao Božja djeca. Paralelni odlomak u Lk 11:13 dar identificira kao "Duha Svetoga".
7:12 činite i vi njima: "Zlatno pravilo". Slične izjave nalazimo u Starom zavjetu (Tob 4:15; Sir 31:15) i drugim svjetskim religijama. Dok se obično izriče negativno (kao upozorenje da ne činimo drugima ono što ne želimo sebi), Isus ga formulira pozitivno, naglašavajući aktivnu dobrotu prema drugima.
7:13-14 uska vrata: Slika s raznim asocijacijama.
(1) Gradovi okruženi utvrđenim zidom imali su vrata za pristup. Glavna su vrata bila široka i dovoljno visoka za karavane ljudi i životinja; manja vrata dopuštala su samo pješački promet. Isus zamišlja mnoge koji s lakoćom prolaze kroz glavna vrata. Malobrojni moraju uložiti veći napor da uđu na uska pješačka vrata (22:14).
(2) Jeruzalemski hram imao je niz vrata koja su zabranjivala ulazak nekvalificiranima; samo je nekolicina privilegiranih imala blizak pristup Bogu. Ova pouka o "dvama putevima" često se pojavljuje u Starom zavjetu (Pnz 30-:15-20; Ps 1; Mudr 5:6-7).
7:15 lažnih proroka: Ovi takozvani proroci izgledaju bezopasno, ali njihova služba rađa zabludu, podjele i nemoral (usp. 24:24; 2 Pet 2:1-3). Razlika između pravih i lažnih proroka ukorijenjena je u Starom Zavjetu (Pnz 18:20-22; Jer 14:13-16).
7:22 u onaj dan: Sudnji dan. Isus je prikazan kao božanski Sudac (25:31-46; Iv 5:25-29; 2 Kor 5:10). Božanska posvetna milost oživljava dušu, čineći je prikladnom za nebo; to je milost božanskog sinovstva. Očituje se kroz usklađenost s Očevom voljom putem poznavanja i poslušnosti Isusu (7:23; Iv 17:3; 1 Iv 2:36). U katoličkoj tradiciji, posvetna milost razlikuje se od milosti koje se očituju kroz čudesna djela poput proročanstva i egzorcizma. Ove karizmatske milosti također su nebeski darovi, ali nisu konačan dokaz osobne svetosti ili pripadnosti Božjoj obitelji.
7:24 kao mudar čovjek: Prava mudrost provodi Isusovo učenje u djelo i priprema se za budućnost (25:1-13; Jak 2:14-26).
kuću: Prispodoba odražava građevinske uvjete u Palestini u doba Novog zavjeta. Kuće od glinenih opeka obično su se gradile tijekom sušne sezone. Kada bi stigle obilne kiše, samo bi kuća s čvrstim temeljem odoljela eroziji i konačnom uništenju (Izr 14:11). Isusova usporedba mudrog čovjeka i njegove kuće aludira na kralja Salomona. On je bio poznat po svojoj mudrosti (1 Kr 3:10-12) i sagradio je Gospodinovu kuću (tj. Hram; 1 Kr 8:27) na velikom kamenu temeljcu (1 Kr 5:17; 7:10; Iz 28:16).
Moralno: postojana kuća (7:25) je poput duše; održava se samo kroz rad i materijale molitve i kreposti utemeljene na Kristu (Ps 127:1; 1 Kor 3:11). Budalast čovjek zanemaruje čvrstu gradnju i održavanje, gradeći na slabim temeljima bogatstva i zemaljskog uspjeha. Sudnji dan razotkrit će temelj i sudbinu svakog duhovnog graditelja (Izr 10,:25; 1 Tim 6:17-19).
7:29 onaj koji ima vlast: Isusovo učenje razlikuje se od učenja pismoznanaca, koji su podučavali već postojeće tradicije judaizma. Isus, postavljen kao novi Mojsije, iznio je "novo učenje" (1:27) koje je savršenstvom nadmašilo čak i Mojsijev zakon (5;21-48). Isus je kasnije osudio tradicije koje su bile nespojive s Božjom riječi (15:3-6).