Tri dana i tri noći

Raspeće Isusa Krista jedan je od najvažnijih događaja u povijesti, a evanđelja nam pružaju detaljne opise vremenskog redoslijeda koji vodi do Njegove smrti. Međutim, čitatelji Biblije često primijete nesuglasice čitajući Evanđelja, posebno u vezi s danom raspeća i točnim satima događaja. Pitanje kako Isusova smrt odgovara Njegovom proročanstvu da će biti "u srcu zemlje tri dana i tri noći" (Mt 12:40) te razlike u računici vremena između sinoptičkih evanđelja (Matej, Marko, Luka) i Ivanova evanđelja zahtijevaju pažljivo proučavanje.

Razumijevanjem židovskog načina računanja dana, različitih sustava mjerenja vremena i usklađivanjem evanđeoskih izvještaja, možemo riješiti ove izazove i dobiti jasniju sliku vremenskog okvira Isusove smrti i uskrsnuća.

Srijeda, četvrtak ili petak?

Jedna od glavnih rasprava o Isusovoj smrti odnosi se na točan dan Njegova raspeća. Tradicionalno gledište kaže da je Isus bio razapet u petak (Veliki petak) i uskrsnuo u nedjelju (Uskrs). Međutim, neki znanstvenici predlažu četvrtak, pa čak i srijedu, kako bi se doslovnije uskladili s izrazom "tri dana i tri noći" u Mt 12:40.

Petak

Glavni dokazi za petak dolaze iz samih evanđelja, koja kažu da je Isus bio razapet na "dan Priprave" (grč. paraskeué), odnosno dan prije šabata (Mk 15:42; Lk 23,54; Iv 19:31). Budući da je židovski šabat uvijek subotom, to znači da je Isus bio razapet u petak. Osim toga, kada su učenici razgovarali s Isusom na putu u Emaus u nedjelju, rekli su:

"Ali osim svega toga ovo je već treći dan što se to dogodilo." (Lk 24:21)

     Da je Isus umro u četvrtak, tada bi nedjelja bila četvrti dan, odnosno peti da je razapet u srijedu, što bi bilo u suprotnosti s ovom izjavom.

Petak kao dan raspeća ima najviše smisla kada se uzme u obzir židovski način računanja vremena. U drevnoj židovskoj kulturi, bilo koji dio dana računao se kao puni dan (tzv. inkluzivno brojanje). To znači da:

• Petak (1. dan) → Isus je pokopan prije zalaska sunca.

• Subota (2. dan) → Isus ostaje u grobu.

• Nedjelja (3. dan) → Isus je uskrsnuo rano ujutro.

Smrt na petak

Iako nije prošlo punih 72 sata, Židovi bi to i dalje smatrali "tri dana" prema svom načinu računanja vremena.

Četvrtak

Dakel, jedan od ključnih elemenata u raspravi o danu Isusova raspeća jest židovski način računanja vremena. Za razliku od modernog zapadnog pristupa, gdje dan traje od ponoći do ponoći, Židovi su dan računali od zalaska sunca do sljedećeg zalaska sunca. Ovaj obrazac vidimo već na početku Biblije:

"Tako bude večer, pa jutro - dan prvi." (Post 1:5)

    Ovo jasno pokazuje da su Židovi smatrali da dan započinje navečer, a ne ujutro ili u ponoć. Dakle, njihov petak započinje u četvrtak navečer, a subota započinje u petak navečer.

Prema tradicionalnom petak-nedjelja tumačenju:

• Petak navečer do subote navečer → (1 noć + 1 dan)

• Subota navečer do nedjelje ujutro → (1 noć + dio dana)

Dakle, po ovom računanju, imamo dva dana i dvije noći, a ne doslovna "tri dana i tri noći". To je ono što potiče argument četvrtka kao dana raspeća.

Ako je Isus razapet u četvrtak i pokopan prije zalaska sunca, tada dobijemo:

• Četvrtak navečer – petak navečer → (1 noć + 1 dan)

• Petak navečer – subota navečer → (2 noći + 2 dana)

• Subota navečer – nedjelja ujutro → (3 noći + 3 dana)

  
  
  
  

  

  Smrt na četvrtak

  
  

Ovaj model doslovno odgovara Mt 12:40, gdje Isus kaže da će biti "tri dana i tri noći u srcu zemlje".

To znači da oni koji zagovaraju četvrtak kao dan raspeća imaju dobar argument, iako tradicionalni petak-nedjelja pristup ima jaču podršku u crkvenoj tradiciji i prihvaćeniji je.

No postoji još jedan problem: ako je Isus umro u četvrtak, onda bi nedjelja bila četvrti dan, a ne treći.

• Četvrtak se računa kao prvi dan,

• Petak kao drugi dan,

• Subota kao treći dan,

• A Isus je uskrsnuo prije izlaska sunca u nedjelju.

Međutim, neki zagovornici četvrtka tvrde da "treći dan" može značiti "nakon tri dana", a ne doslovno "trećeg dana". Ovo tumačenje nije uobičajeno, ali postoje primjeri u hebrejskom jeziku gdje se fraza "trećeg dana" može odnositi na završetak trećeg dana, a ne nužno na njegov početak.

Srijeda

Manji broj znanstvenika zagovara srijedu kao dan raspeća, što bi omogućilo punih 72 sata u grobu. Međutim, to proturječi brojnim evanđeoskim referencama da je Isus uskrsnuo trećeg dana.

Računanje vremena u evanđeljima

Još jedno često pitanje je naizgledna razlika u vremenu Isusova suđenja i raspeća između sinoptičkih evanđelja (Matej, Marko, Luka) i Ivanova evanđelja. Sinoptička evanđelja slijede židovsko vrijeme, gdje dan započinje zalaskom sunca, a danje svjetlo u 6:00 ujutro. Mk 15:25 navodi da je Isus bio razapet u "treći sat", što prema židovskom računanju znači 9:00 ujutro. Tama je prekrila zemlju od šestog sata (12:00) do devetog sata (15:00), kada je Isus umro (Mk 15:33-37; Mt 27:45-50; Lk 23:44-46).

Ivan, međutim, izgleda koristi rimsko vrijeme, gdje dan započinje u ponoć, slično našem modernom sustavu. Zato u Iv 19:14 piše:

“a bijaše upravo priprava za Pashu, oko šeste ure – i kaže Židovima: »Evo kralja vašega!«”

     Da Ivan koristi židovsko vrijeme, to bi značilo da je Isus bio pred Pilatom u podne, što proturječi sinoptičkim evanđeljima koja kažu da je razapet u 9:00 ujutro. Ali ako Ivan koristi rimsko vrijeme, tada "šesti sat" znači 6:00 ujutro, što ima smisla—suđenje se odvilo rano ujutro, a raspeće je uslijedilo ubrzo nakon toga.

     Dakle, sinoptička evanđelja opisuju raspeće koristeći židovsko vrijeme, dok Ivan opisuje suđenje koristeći rimsko vrijeme.

Tko je u pravu?

     Glavni dokazi podupiru petak kao dan raspeća, a razlike među evanđeljima mogu se objasniti različitim sustavima mjerenja vremena i židovskim načinom računanja dana. Umjesto proturječja, evanđelja pružaju bogatu i dosljednu sliku Isusove smrti i uskrsnuća.

Ako želimo doslovno shvatiti "tri dana i tri noći", onda je četvrtak jači kandidat od petka. Međutim, većina crkvenih očeva i povijesnih izvora podržava petak, oslanjajući se na inkluzivno brojanje dana i židovski način računanja vremena.

     Teološki gledano, najvažnija je istina Isusove smrti i uskrsnuća, a ne točan dan. Ali ako tražimo precizno kronološko usklađivanje, onda postoji legitiman argument i za četvrtak i za petak.